Putevima Madame Cliqout

Matoš je jednom prilikom rekao kako talenti niču u krajevima bogatim vinovom lozom, a latinski mudraci da u kraju gdje se sadi vinova loza žive kulturni ljudi, dok Baudelaire tvrdi da pijući vino ispijamo genijalnost.

Upravo je takav pleternički kraj gdje se vinova loza počela saditi u vrijeme cara Domiciana i Proba.

Uz priču o vinu u pleterničkom kraju veže se i priča kako je iz Francuske dolazila madame Cliqout, koja je kao udovica u Francuskoj naslijedila vinograde i razvila dobar posao, po poznate hrastove bačve od čuvenog hrasta lužnjaka za barrique bačve. Uvjeti koji se postižu pomoću tih bačvi omogućavaju da vina preuzimu dio tanina iz bačve.

Za madam Cliqout veže se i priča da je u vrijeme ratne pomorske blokade prokrijumčarila 10 tisuća boca šampanjca u Kenigsberg, a odatle u Rusiju te njezin šampanjac postaje službeno piće mnogih dvorova. Nije bilo viđenijeg vladara koji nije htio uživati u čarobnim mjehurićima, a najstarija pronađena boca šampanjca na svijetu, pronađena u Baltičkom moru, je upravo od madame Cliqout. Također, za nju se veže i prvo postavljanje čepa na boce i polaganje vina za arhivu.

A madam Cliqout je, dolazeći u Slavoniju, u pleternički kraj po čuvene bačve, poklonila ovom kraju sadnice vinskih sorti iz kojih je kasnije nastala poznata sorta „Klikun“ (vino zelenkaste boje).

Zahvaljujući madame Cliqout i vinariji Markota čudesna zelenkasta tekućina ponovno je doživjela svoju renesansu na predjelu Klikuna kod Požeške Koprivnice, danas poznatom izletištu vinara, hodočasnika, biciklista i planinara.